Zašto donositi ODLUKU?

Naš život sam po sebi nosi u sebi puno raznih iznenađenja koja nas znaju obradovati, učiniti nas sretnima ali na žalost i rastužiti nas i učiniti nas  na trenutke nesposobnima za bilo kakva pozitivna iskustva. Često se pitamo zašto nam se to događa? Na ta pitanja ne možemo istoga trena odgovoriti. Potrebno je pričekati. Ali da bi pronašli pravi smisao tih takozvanih iznenađenja nudim jedno razmišljanje: U životu je važno donijeti odluku. To je trenutak u kojem ja, sportski rečeno, stanem na loptu, dignem glavu i pogledam gdje uputiti loptu da bude najkorisnija za nastavak te akcije. Tako je i u našem životu. Odluka usmjerava moj život tamo gdje je najbolje za mene, tamo gdje se nalazi moje blago. 

Što mi se konkretno nudi, daje donošenjem odluke? Dvije stvari jako važne. Prva je da donošenjem odluke postajem svjestan situacije u kojoj se nalazim. Spreman sam čitati znakove vremena. Želim sam  sebe potaknuti na maksimlano dobro korištenje vremena koje imam na raspolaganju. Dakle, učiniti život ljepšim, radosnijim i dinamičnijim. To znači odlučiti odgajati svoje misli, riječi, djela po jednom principu. Ne živjeti iz dana u dan, nego imati jedan plan i program koji je u skladu s vrijednostima kojima živim i stvarima koje mi pokazuju pravi put. Drugo jako važno jest da: donošenjem odluke stavljam sebi jedan cilj. Npr: želim biti svećenik. To je jedna odluka, donešena u ovom trenutku ali usmjerena ka budućnosti. To je ujedno odluka i cilj. Dakle, imati cilj znači već odlučiti kojim putem ići da bi se ostvario u životu. Čovjek bez cilja je čovjek bez budućnosti. Postaje lutalica ovoga svijeta. U starom zavjetu Bog obećaje posebnu zemlju svome narodu. Narod koji prihvaća tu Božju ponudu – taj Božji dar postaje odluka naroda, a ujedno i cilj. Preko svoga Sina nama daje Put, Istinu i Život. Onaj tko izabere Sina – bira sebi vječni život. Pitanje koje si možemo postaviti kako živjeti od odluke do cilja, toga se puta plašimo. Mi se zamaramo vremenskim razmakom između te dvije stvarnosti, uplašimo se dužine puta i poteškoća na tom putu. Zato naša odluka traje kratko i neefikasna je zbog straha u neuspjeh. Pa što ako ne uspijem? Ako mi se dogodi peh? Imam taj težak ispiti, neću moći? Toliko negativno razmišljamo da naša odluka skoro pa nestane u tom strahu. Što je važno? Važno je ne bojati se odluke. Odluka nije nešto negativno. Ona u sebi nosi pozitivan naboj. Dakle, npr. onaj tko se odlučio poći za svećenika, on se nije odrekao žena, nego je on donio odluku da će biti svećenik. A biti svećenik zahtjeva odricanje. Ali to odricanje ne smije biti stavljeno ispred odluke. Jer odluka mora biti ono što ona jest. Pozitivno djelovati na moj život. Pomoći mi da se ostvarim u životu, a ne da uništim svoj život. Zato dragi čitatelji donijeti odluku znači: voljeti se, poštivati se, biti uspiješan, biti radostan, biti Kristov. To znači staviti sebi cilj i svim silama Božjim i ljudskim doći do toga cilja. Odluka ne podnosi plašljive i bojažljive ljude, ne podnosi „sutra ću“. Odluka poziva da ovaj trenutak živim dobro, da ovaj trenutak činim pravu stvar. Zato ne bojte se donositi odluke. Ne bojte se žrtve koju odluka i cilj zahtjevaju....nastavak slijedi (naglasak će biti na kršćansku odluku, što znači kada jedan kršćanin donese odluku, vidimo se uskoro).